Od 18. do 26. listopada, Centar tehničke kulture Rijeka okupit će 25 mladih iz pet zemalja Europe oko teme društvenog poduzetništva.

Društveno poduzetništvo – što je to? Društveno (ili socijalno) poduzetništvo posljednjih je godina sve popularniji pojam, a mnogi ga vide kao i izlaz iz nagomilanih problema poput nezaposlenosti, siromaštva, kršenja ljudskih prava, okoliša i sl. Definicija ima mnogo, no najjednostavnije rečeno radi se o obliku poduzetništva koje nema za cilj samo profit već i društvenu korisnost. Ono što razlikuje društvene poduzetnike od drugih poduzetnika jest da svojim djelovanjem nadopunjuju usluge od javnog interesa koje javne institucije ili privatna profitna poduzeća nisu u mogućnosti dovoljno kvalitetno obavljati, doprinose uravnoteženom korištenju i raspodjeli raspoloživih resursa u korist lokalne zajednice, generiraju nova radna mjesta u svojom područjima djelovanja (ponekad s posebnim naglaskom na integraciju dugotrajno nezaposlenih), potiču društvenu koheziju i pridonose rastu i razvoju društvenog kapitala, te pružaju podršku institucionalizaciji neformalnih poduzetničkih aktivnosti privatnog profitnog sektora. Društveno poduzetništvo je kao moguće rješenje prepoznato i od strane Europske unije. Strategija Europa 2020 uključuje socijalno poduzetništvo u važne čimbenike restrukturiranja ekonomija kako bi bile održive, i vodile računa o zajednici i čovjeku.

Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj Prema NESsT-ovom istraživanju o društvenom poduzetništvu i Hrvatskoj provedenom u 2005. godini, društveno poduzetništvo je mogućnost za pozitivno poslovanje za organizacije koje u su u kriznim vremenima najčešće marginalizirane te ne nailaze na financijsku podršku. Upravo iz tog razloga, u borbi za opstanak, organizacije su prisiljene okrenuti se tržištu. Neke potom uspiju i razvijaju se u uspješne organizacije, dok druge ne uspijevaju. Prepreke na putu su brojne: nepostojanje ili nedovoljna količina financijskog kapitala, slabi kapaciteti organizacije, nedostatak ljudskih resursa i stručnosti… No, društveno poduzetništvo ima sve važniju ulogu u jačanju održivosti hrvatskih organizacija i sve veći učinak na njihovu misiju. Organizacije se odlučuju za društveno poduzetništvo kako bi si omogućile samofinanciranje i neovisnost o trećim osobama, kako bi zaposlile vlastite korisnike, kako bi ojačale misiju organizacije, kako bi se pozicionirale u lokalnoj zajednici… Kako biste stekli dojam kako to izgleda u praksi, slijedi nekoliko primjera organizacija koje su to uspjele.

Uspješni primjeri Zadruga NEOS iz Osijeka nastala je s ciljem uključivanja bivših ovisnika u normalne radne i životne procese te uspješnu resocijalizaciju istih, a kroz razvoj društvenog poduzetništva/zadrugarstva. Zadrugari iz Osijeka proizvode i postavljaju betonsku galanteriju, stolariju, održavaju zelene površine i kanale, daju usluge laserskog graviranja i rezanja, digitalnog tiska, prijevoza ljudi i robe,… Djelovanje zadruge „NEOS“ je između ostalog i doprinijelo rušenju stereotipa o ovisnicima, kao isključivo destruktivnim ljudima te predrasuda društva prema njima. Sličan primjer imamo u Čakovcu. Socijalna zadruga Humana Nova je društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Svojim djelovanjem aktivno i izravno doprinosi izgradnji društva tolerancije i suradnje te pomaže socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života. Također aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode. U Čakovcu radi neprofitno društveno poduzeće Printlab koje daje usluge grafičkog i web dizajna. Svojim radom stvorili su financijsko održivo poduzeće kojemu nije cilj maksimiziranje profita, već dobit putem natječaja, sufinanciranjem i bonovima (re)investiraju natrag u zajednicu. Printlab je u vlasništvu je udruge Autonomni centar iz Čakovca, kao i ACT Konto koji obavlja računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske poslove, te porezno savjetovanje za neprofitne organizacije (udruge, građanske inicijative, zaklade, ...)

Zašto razmjena na temu socijalnog poduzetništva? U Centru tehničke kulture Rijeka, smatramo da je društveno poduzetništvo u doba krize, čiji je rezultat gorući problem nezaposlenost mladih u Hrvatskoj kao i zemljama Europe, moguće rješenje. Rješenje koje će mladima dati ideje o novim načinima poslovanja, koji istovremeno mogu biti financijski uspješni ali i društveno i ekološki odgovorni. S tim na umu je i nastala ideja za projekt „Social Enterprise: Next Generation“. Radi se o razmjeni mladih koju financira Europska komisija kroz program Mladi na djelu. Mladi sudionici i mlade sudionice će kroz tjedan dana zajednički učiti o društvenom poduzetništvu, razvijati poslovni plan te naučiti kako napraviti film i kako održavati Internet stranicu. Po završetku razmjene sudionicima i sudionicama će biti uručene Youthpass diplome u koje će biti upisana sva znanja, vještine i sposobnosti stečene tijekom razmjene.