Imate odličnu društvenopoduzetničku ideju, ali ne znate kako je pretvoriti u stvarnost? Niste sigurni od kuda početi? Kako svoju ideju predstaviti drugima? Kako napraviti kvalitetan poslovni plan? Koji pravni oblik odabrati za svoje poduzeće i kako ga registrirati? Kako osigurati potrebne ljudske i financijske resurse? Ako Vas muče ova i druga pitanja, na pravom ste mjestu! Ne dajte pitanjima da Vas obeshrabre – naš tim stručnjaka je tu da Vam pomogne.

 

Online savjetovalištu na jednom mjestu možete pronaći sve korisne informacije za postojeće i potencijalne društvene poduzetnike. Saznajte što je društveno poduzetništvo, koje su njegove specifičnosti i kriteriji te koje su mogućnosti financiranja društvenih poduzeća. Pronađite primjere dobre prakse u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu, kao i mnoge druge korisne informacije. 

Za sva dodatna pitanja, slobodno se obratite našem timu stručnjaka. Na Vama je samo da ispunite obrazac, i odgovor stiže u najkraćem mogućem roku.

 

 

Što je društveno poduzetništvo?

Društvenim poduzećem možemo nazvati ono poduzeće koje je u vlasništvu svojih zaposlenika i/ili članova lokalne zajednice, vođeno podjednako društvenim kao i komercijalnim ciljevima, a upravljano zajednički na demokratskim načelima. (Freer Spreckley, 1981.)

We believe people are basically good; we believe everyone has something to contribute; we believe that an honest, open environment can bring out the best in people; we recognize and respect everyone as a unique individual; we encourage you to treat others the way you want to be treated.
Verghese Kurien

Social entrepreneurs are not content just to give a fish or teach how to fish. They will not rest until they have revolutionized the fishing industry.” 
― Bill Drayton Leading Social Entrepreneurs Changing the World

What business entrepreneurs are to the economy, social entrepreneurs are to social change. They are the driven, creative individuals who question the status quo, exploit new opportunities, refuse to give up, and remake the world for the better." -― David Bornstein
“Life’s most persistent and urgent question is, What are you doing for others?
― Martin Luther King, Jr.

Vodeća svjetska organizacija koja djeluje kao katalizator društvenog poduzetništva s ciljem pronalaženja dugoročnih rješenja za sustavno siromaštvo i društvenu nepravdu, Nonprofit Enterprise and Self-sustainability Team (NESsT), smatra da je cilj projekata društvenog poduzetništva povećati financijsku održivost organizacija civilnog društva stvaranjem nevezanih izvora prihoda i istodobnim povećanjem učinaka misije organizacije. Jednostavnije rečeno – omogućavanje civilnim organizacijama da u skladu sa svojom misijom vode uspješno, a s druge strane društveno korisno poslovanje. 
Primjerice, ako je misija civilne organizacije edukacija građanstva za primjenu najnovijih tehničkih, tehnoloških i informatičkih znanja i vještina, a organizacija se kroz nekoliko godina nametne kao vodeći edukacijski centar prepoznat od strane lokalnih vlasti te pozitivno posluje, onda možemo reći da se radi o uspješnom primjeru društvenog poduzetništva.
Organizacije se odlučuju za društveno poduzetništvo kako bi si omogućile samofinanciranje i neovisnost o trećim osobama, kako bi zaposlile vlastite korisnike, kako bi ojačale misiju organizacije, kako bi se pozicionirale u lokalnoj zajednici itd.

Razlike između društvenih i „običnih“ poduzetnika

Društvena poduzeća su, kao što sam njihov naziv govori – poduzeća. To znači da naplatno na tržištu nude svoje proizvode i/ili usluge.

No, po čemu su različita[1] u odnosu na ostala poduzeća? Čime zaslužuju svom nazivu dodati riječ „društveno“?

 

  • „Obično poduzeće“ djeluje prvenstveno s ciljem ostvarenja dobiti, odnosno vođeno je komercijalnim ciljevima. Iako cilj postizanja komercijalnog uspjeha nije stran ni društvenim poduzećima, to nije njihov primarni niti jedini cilj. Društvena poduzeća usmjerena su više na društvene i ekološke ciljeve. Uz to, društveno će poduzeće većinu svoje dobiti iskoristiti za svoj daljnji razvoj i/ili na neki način vratiti u zajednicu.
  • Što se tiče odnosa prema zaposlenicima, u „običnom“ poduzeću oni su samo sredstvo za postizanje cilja ostvarenja dobiti. Društveno je poduzeće drugačije po tome što je usmjereno na njihov razvoj, osnaživanje i uključivanje u proces donošenja odluka o poslovanju.
  • Odluke u „običnom“ poduzeću donose pojedinci, temeljem dionica odnosno udjela u poduzeću. Upravljačka je struktura dakle u pravilu potpuno odvojena od zaposlenika. U društvenom poduzeću odluke se donose demokratski, odnosno radnici se uključuju u procese odlučivanja.
  • „Obična poduzeća“ reviziju poslovanja provode samo kao financijsku reviziju – budući je financijski rezultat za njih najvažniji. Društveni će poduzetnik osim financijskog, mjeriti i širi društveni utjecaj, budući je odgovornost prema okolišu i zajednici temeljno načelo njegovog djelovanja.

 

Društveno poduzetništvo ima još neke prednosti u odnosu na „obično“ [2]:

 

  • Prijelaz na društveno poduzetništvo može se koristiti kao način proširenja postojećih usluga korisnicima. Jednako tako moguće je doprijeti i do novih skupina korisnika, jer se projektima socijalnog poduzetništva često kao korisnike cilja na marginalizirane skupine ili osobe s manje mogućnosti.
  • Pruža mogućnost provođenja ili širenja programa važnih za misiju organizacije, budući društveno poduzetništvo otvara put ka donatorskim i/ili javnim sredstvima, poticajima i olakšicama.
  • Kroz socijalno poduzetništvo organizacije često mogu povećati svijest i javnu percepciju o važnosti njihovih misija, te povećati vidljivost i poboljšati cjelokupni imidž u javnosti
  • Kroz socijalno poduzetništvo organizacije mogu ojačati u cjelini; ono zahtjeva bolje organizacijsko upravljanje, jačanje kapaciteta ili uvođenje nekih novih praksi što u konačnici može imati pozitivne učinke za organizacijsku održivost.

[1] Opis razlika koji slijedi napravljen je prema : Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Poduzetništvo u službi zajednice, Zbornik tekstova o društvenom poduzetništvu. Zagreb, svibanj 2012., str. 16.-17.

[2] Opis prednosti napravljen je prema: Anamarija Sočo. Početnica iz socijalnog poduzetništva za organizacije mladih i za mlade, Mreža mladih hrvatske 2009., str 19-21.

Kriteriji društvenog poduzetništva

Društveno poduzetništvo još uvijek je, ne samo u Hrvatskoj već i na europskoj i svjetskoj razini, u razvoju. Zbog toga, kao i zbog širine njegovih pojavih oblika, ne postoji niti jedinstveno prihvaćena definicija društvenog poduzetništva niti strogo definirani kriteriji prema kojima se procjenjuje što je društveno poduzetništvo, društveno poduzeće ili društveni poduzetnik.

Velik korak u smjeru razjašnjenja ovih pojmova u Republici Hrvatskoj trebala bi donijeti Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine, usvojena na sjednici Vlade RH 30. travnja 2015. godine.

 

Radna skupina ove Strategije utvrdila je kriterije prepoznavanja društvenih poduzetnika:

  1. Društveni poduzetnik ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.
  2. Društveni poduzetnik obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.
  3. Društveni poduzetnik stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje obavijanjem svoje poduzetničke djelatnosti.
  4. Društveni poduzetnik najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.
  5. Društvenog poduzetnika odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno djelovanja.
  6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika.
  7. Društvenog poduzetnika odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano uz vlasničke udjele ili članske uloge već obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.
  8. Društveni poduzetnik prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju.
  9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.

 

Pravna ili fizička osoba koja ispunjava navedene kriterije, bit će smatrana društvenim poduzetnikom. Društveni će poduzetnik ispunjavanje kriterija dokazivati svojim aktima osnivanja i poslovanja, koje će biti potrebno podnijeti prilikom podnošenja zahtjeva za upis u Evidenciju društvenih poduzetnika, čije je osnivanje također predviđeno Strategijom.

Nakon što Evidencija društvenih poduzetnika bude operativno uspostavljena, služiti će kao temelj za prijavljivanje na posebne natječaje i ostvarenje poticaja namijenjenih društvenim poduzetnicima.

Strategija razvoja društvenog poduzetništva

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine usvojena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 30. travnja 2015. godine.

 

Prema Strategiji, „društveno poduzetništvo predstavlja oblik poslovanja vođen prvenstveno društvenim ciljevima te stvaranjem pozitivnog društvenog i okolišnog učinka.„ Ono je već u Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine i Strategiji borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti Republike Hrvatske od 2014. do 2020. godine prepoznato kao važno područje u promicanju socijalne kohezije i uključivanja ranjivih skupina u gospodarski i društveni život zajednice. Unatoč tome, društveni poduzetnici i dalje su nedovoljno vidljivi u javnosti i ekonomskim tokovima. Kako bi se iskoristio puni potencijal sektora društvenog poduzetništva, potrebno je stvoriti cjeloviti i odgovarajući okvir za njegov razvoj. Upravo je to osnovni cilj ove Strategije.

 

Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj izlaže temeljne informacije i odrednice za budućnost društvenog poduzetništva. Prva dva njena poglavlja donose pregled povijesti i iskustva društvenog poduzetništva u Europi i Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na metodologiju izrade Strategije. Treće poglavlje predstavlja osnovne i posebne ciljeve Strategije. SWOT analiza ukazuje na osnovne snage i slabosti u provedbi Strategije. Najvažniji dio čine mjere i planirane aktivnosti s definiranim nositeljima, sunositeljima, rokovima, sredstvima i pokazateljima potrebnim za nadzor razvoja Strategije. Na kraju dokumenta predstavljena je financijska tablica planiranih sredstava za razvoj društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015.-2020. godine, te su navedeni članovi/ce Radne skupine koja je radila na izradi Strategije.

 

Strategija predviđa četiri temeljne mjere za razvoj društvenog poduzetništva: a) uspostava i unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira; b) uspostava financijskog okvira; c) promicanje obrazovanja za društveno poduzetništvo; d) osiguranje vidljivosti. Unutar svake mjere predviđa posebne aktivnosti, s definiranim nositeljem, sunositeljima, rokovima, pokazateljima i financijskom vrijednosti.

 

Strategijom je osigurano 270.650.000,00 kn za razvoj društvenog poduzetništva, od čega je najveći dio sredstava iz Europskog socijalnog fonda. 

Cjelokupni tekst strategije možete pronaći ovdje.

Mogući pravni oblici društvenih poduzeća

Da bi se poduzeće smatralo društvenim poduzećem, nije presudno u kojem obliku obavlja djelatnost. Društveno poduzeće čini način na koji poduzeće posluje, a ne njegov pravni oblik. Dakle, svaka pravna ili fizička osoba koja ispunjava određene kriterije smatra se društvenim poduzetnikom.

Ipak, da bi poduzetnik bio poduzetnik, odnosno da bi mogao svoju robu i/ili usluge nuditi na tržištu, njegovo poslovanje mora imati neki, važećim propisima dopušten, pravni oblik.

 

Neke zemlje državno poduzetništvo reguliraju posebnim propisom[1], dok je u velikom broju država ono samo dio postojećih pravnih propisa. Hrvatsko zakonodavstvo, barem za sada[2], ne prepoznaje društveno poduzetništvo kao specifičan pojam. Ipak, kako se ističe u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj[3] zakonski okvir ne sprječava razvoj i poslovanje društvenih poduzetnika. Zakoni koji imaju posebnu važnost za taj sektor su Zakon o udrugama (NN 74/14),  Zakon o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14), Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08), Zakon o zakladama i fundacijama (NN 36/95, 64/01), Zakon o trgovačkim društvima (NN 152/11, 111/12, 63/13, 110/15), Zakona o obrtu (NN 143/13).[4]

Tako se društveno poduzetništvo može obavljati kroz:

  • udrugu
  • zadrugu
  • ustanovu
  • zakladu/fundaciju
  • trgovačko društvo
  • obrt.[5]

 

Društveno poduzetništvo specifičan je oblik poduzetništva koji na određeni način spaja profitni i neprofitni sektor. Tako se ono može obavljati kroz pravne oblike koji u osnovi pripadaju neprofitnom sektoru, primjerice udruge. Udruge djeluju bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.[6] Unatoč tome što se djelovanje udruga temelji se na načelu neprofitnosti, one mogu (sukladno zakonu i statutu) obavljati neke gospodarske djelatnosti.[7] Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih zbog svog neprofitnog karaktera ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe te, ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom.[8]

 

Sljedeća opcija obavljanju društvenog poduzetništva je zadruga, koja se definira kao dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.[9] Zakon o zadrugama[10] sadrži načela kojih se zadruga u svom poslovanju dužna pridržavati (dragovoljno i otvoreno članstvo; nadzor poslovanja od strane članova; gospodarsko sudjelovanje članova u radu zadruge i raspodjela; samostalnost i neovisnost; obrazovanje, stručno usavršavanje i informiranje članova zadruge; suradnja među zadrugama; briga za zajednicu), koja su  sukladna s temeljnim načelima društvenog poduzetništva te s kriterijima za prepoznavanje društvenih poduzetnika navedenima u Strategiji.

 

Funkcioniranje ustanova, koje mogu biti javne i privatne, do sada uglavnom bilo vezano uz javni sektor.[11] Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti, ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.[12] Stoga, smatramo da i ovdje postoji mogućnost za jači razvoj privatnih ustanova i društvenog poduzetništva.

Zakononski[13]zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe, a fundacija je imovina namijenjena da u određenom vremenskom razdoblju služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Općekorisnom se smatra ona svrha ispunjavanjem koje se općenito unapređuje kulturna, prosvjetna, znanstvena, duhovna, ćudoredna, športska, zdravstvena, ekološka ili koja druga društvena djelatnost, odnosno svrha ili općenito materijalno stanje društva. Dobrotvorna je ona svrha ispunjenjem koje se pruža potpora osobama kojima je potrebna pomoć.

 

Za očekivati je da će se s razvojem društvenog poduzetništva ono što više početi obavljati izvan okrilja neprofitnog sektora, dakle u pravnim oblicima u kojima se tradicionalno obavlja „obično“ poduzetništvo. To su, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima[14]javno trgovačko društvokomanditno društvodioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i gospodarsko interesno udruženje.

 

Obrt, koji je definiran kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. Zakona o obrtu (NN 143/13) od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu,[15] također može biti oblik u kojem će se obavljati državno poduzetništvo.

Svakako valja spomenuti i integrativne i zaštitne radionice predviđene Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koje nisu poseban pravni oblik, ali imaju značaj za društveno poduzetništvo.  Naime, ustanove ili trgovačka društva koja se osnivaju s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom, a zapošljavaju najmanje 40% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih dobivaju status integrativne radionice. Ustanove ili trgovačka društva koja zapošljavaju minimalno 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni broj zaposlenih isključivo na zaštitnim radnim mjestima dobivaju status zaštitne radionice. Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom može ostvariti pravo na porezne olakšice i razne novčane poticaje. Također, zaštitne radionice mogu ostvarivati određene prednosti u postupcima javne nabave.[16]

 

Svaki od ovih pravnih oblika ima svoje posebnosti u pogledu osnivanja, upravljanja, obveza i odgovornosti članova. Također, svaki od njih ima svoje specifičnosti, odnosno prednosti i nedostatke u kontekstu društvenog poduzetništva. Koji od njih odabrati, ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja, veličini društvenog pothvata koji se pokreće, raspoloživim financijskim sredstvima i sadržaju djelatnosti koje se planiraju obavljati.


[1] Primjerice, Italija, Finska  i Slovenija. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Poduzetništvo u službi zajednice, Zbornik tekstova o društvenom poduzetništvu. Zagreb, svibanj 2012., str. 27.

[2] Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine koju je donijela Vlada RH među svojim aktivnostima predviđa i dubinsku analizu postojećeg zakonodavnog okvira kao podlogu za iniciranje usklađenih zakonodavnih promjena s ciljem stvaranja poticajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva.

[3] Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine, str. 16. i 17.

[4] Svakako su bitni i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02, 33/05, 157/13), Zakon o obrtu (NN 143/13), Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02, 63/07, 53/12, 56/13) i Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 33/13, 148/13, 92/14).

[5] Više vidi u: N. Zrilić, D. Širola. Socijalno poduzetništvo – nova mogućnost zapošljavanja mladih u Hrvatskoj Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, str. 66.

[6] Članak 4. Zakona o udrugama (NN 74/14).

[7] Članak 9. Zakona o udrugama (NN 74/14).

[8] Članak 31. st. 2. Zakona o udrugama (NN 74/14).

[9] Članak 1. Zakona o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14).

[10] Članak 2. Zakona o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14).

[11] N. Zrilić, D. Širola. Socijalno poduzetništvo – nova mogućnost zapošljavanja mladih u Hrvatskoj Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 2 (2014), No. 1, str. 68.

[12] Članak 1. stavak. 2. Zakona o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08).

[13] Vidi čl. 2. Zakona o zakladama i fundacijama (NN 36/95, 64/01).

[14] Članak 12. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima Zakon o trgovačkim društvima (NN 152/11, 111/12, 63/13, 110/15).

[15] Članak 2. st. 1. Zakona o obrtu (NN 143/13).

[16] Članak 15. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13, 143/13).

Posebnosti financiranja društvenog poduzetništva

S donošenjem Strategije razvoja društvenog poduzetništva[1] u RH bi se trebao početi konkretnije razvijati institucionalni i zakonodavni okvir financiranja društvenog poduzetništva.

„Obična“ poduzeća financiraju se prvenstveno vlastitom djelatnošću. U zemljama u kojima nije uspostavljen primjeren zakonodavni i institucionalni okvir za djelovanje društvenih poduzeća, vrijedi skoro isto: financiraju se od vlastiti prihoda od djelatnosti i eventualno donacijama iz međunarodnih i domaćih izvora. 

 

U zemljama s nešto višim stupnjem razvoja društvenog poduzetništva uobičajeno je pak da se društvena poduzeća potpomažu sufinanciranjem iz javnih izvora, da dobivaju povoljnije kredite i porezne olakšice te da ih se potpomaže drugim financijskim instrumentima. Naime, specifičan društveno-socijalni aspekt koji društvena poduzeća razvijaju, kao što je primjerice zapošljavanje socijalno ugroženih skupina, ponekad čini poslovanje društvenog poduzeća zahtjevnijim i skupljim od poslovanja „običnog“ poduzeća, te je stoga potrebno razumijevanje i poticaj od strane države.

 

Na razini EU donesen je čitav niz dokumenata koji na različitim razinama prepoznaju i planiraju ulaganje u razvoj društvenog poduzetništva.[2] U skladu s tim, Strategija razvoja društvenog poduzetništva u RH predviđa cijeli niz mjera i aktivnosti koje bi već uskoro trebale donijeti prve novine u sustav financiranja društvenog poduzetništva u RH.

 

Tako se, primjerice, već za 1. tromjesečje 2016. godine planira razvoj sustava poticaja i olakšica za društvene poduzetnike, kao rezultat čega se očekuje izrada plana poticaja i olakšica za društveno poduzetništvo, te njihovo ugrađivanje u zakonodavni sustav RH. Do kraja 2016. godine očekuje se uspostava jedinstvenog jamstveni mehanizam/fond iz kojeg bi se društvenim poduzetnicima dodjeljivale potpore. Krajem 2016. i početkom 2017. godine očekuje se uspostava okvira za financiranje društvenog poduzetništva, odnosno linija poticaja i kredita za društvene poduzetnike, dok će se u cijelom razdoblju važenja strategije kontinuirano pružati podrška razvoju sustava inovativnih financijskih instrumenata za poticanje društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija. Planirana je i kontinuirana dodjela bespovratnih sredstava društvenim poduzetnicima za zapošljavanje teže zapošljivih skupina, razvoj i unapređenje socijalnih usluga, ulaganja u socijalne inovacije, suupravljanja javnim dobrima u lokalnoj zajednici i razvoja solidarne razmjene.

S ovim novinama, trebali bi biti stvoreni uvjeti za pravi zamah društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.


[1] Vlada Republike Hrvatske, Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine, usvojena 30. travnja 2015.

[2] Vidi: Idibem, str. 10. – 13.

Primjeri dobre prakse u RH

Prema NESsT-ovom istraživanju o društvenom poduzetništvu i Hrvatskoj provedenom u 2005. godini, društveno poduzetništvo je mogućnost za pozitivno poslovanje za organizacije koje u su u kriznim vremenima najčešće marginalizirane te ne nailaze na financijsku podršku. Upravo iz tog razloga, u borbi za opstanak, prisiljene su okrenuti se tržištu. Neke potom uspiju i razvijaju se u uspješne organizacije, dok druge ne uspijevaju.
Prepreke na putu su brojne: nepostojanje ili nedovoljna količina financijskog kapitala, slabi kapaciteti organizacije, nedostatak ljudskih resursa i stručnosti… No, socijalno poduzetništvo ima sve važniju ulogu u jačanju održivosti hrvatskih organizacija i sve veći učinak na njihovu misiju. Provjerite čime se bave neki od njih.

 

Socijalna zadruga Humana nova
Socijalna zadruga Humana nova svoju je društvenu ulogu povezala na dvije razine. Zadruga potiče zapošljavanje društveno isključenih osoba i prodaju recikliranih tekstilnih proizvoda.  

 

RODA – Roditelji u akciji
“RODA – Roditelji u akciji” svojim se djelovanjem zalaže za dostojanstvenu trudnoću, roditeljstvo i djetinjstvo u Hrvatskoj. Iz projekta promocije platnenih pelena, razvili su proizvodnju platnenih pelena, što zajedno s Rodinom rasprodajom rabljene dječje odjeće i opreme, omogućuje uspostavljanje dobrih temelja financijske održivosti. Za svoj rad primili su u 2012. godini nagradu za socijalno poduzetništvo koju dodjeljuje udruga „Slap“ i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

 

HerOna
Socijalna zadruga HerOna svoje je društveno poslanje vidi u radu sa ženama, posebno onim koje su u nepoželjnom položaju na tržištu rada zbog dugotrajne nezaposlenosti, nedostatka radnog iskustva, nedostatka obrazovanja ili specifičnosti situacije u kojoj se nalaze. 

 

Socijalna zadruga Put
Socijalna zadruga Put nastala je nakon dugogodišnjeg rada s beskućnicima, a s ciljem njihova ponovnog aktiviranja na poslovnom, privatnom i društvenom planu. Socijalno isključenim skupinama (nezaposlene osobe s narušenim obiteljskim odnosima, bivši ovisnici, beskućnici ,osobe s posebnim potrebama, invalidi, hrvatski branitelji te druge nezaposlene osobe suočene s nekom vrstom diskriminacije) iz Primorsko-goranske županije pruža se potrebna psihološka pomoć, edukacija za poboljšanje socijalnih kompetencija i komunikacijskih vještina, pomoć u stjecanju radnih navika i motivacije za rad, prekvalifikacije te pomoć pri zapošljavanju.

 

Hedona d.o.o.
Prefine čokoladne praline proizvode se u križevačkoj tvrtci Hedona d.o.o. Tvrtku je osnovala Udruga invalida Križevci s jednostavnim ciljem – zapošljavanje osoba s invaliditetom.

 

Udruga Prospero
Udruga Prospero djeluje s ciljem osnaživanje žena u sklopu projekata samozapošljavanja u poljoprivrednim i tradicionalnim obrtima. Pružaju edukacije rada na keramici, tečajeve tkanja, te proizvode filcane, pletene, heklane, keramičke i tkane proizvode. Na Startup Weekend-u održanom prošle godine u Zagrebu osvojili su prvo mjesto za društvenu inovaciju za torbu od recikliranih najlonskih vrećica ili „Torbak“. 

 

ACT Printlab
ACT Printlab je neprofitno društveno poduzeće koje daje usluge izrade grafičko i web dizajna, vizualnog identiteta, digitalnog tiska i printa, offsetnog tiska, fotografije i bedževa. Godišnjim natječajem za donacije udrugama, natječajem za usluge, sustavom nagradnih bodova za klijente, sufinanciranjem razvojnih projekata Autonomnog centra (ACT)  vraćaju zajednici ono što je u njih uložila. 
Ovo su samo neki od pozitivnih primjera društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Ukoliko želite da promičemo vaš dobar primjer slobodno nas kontaktirajte na info@ctk-rijeka.hr.

 

Primjeri dobre prakse društvenog poduzetništva u susjednim zemljama, Europi i svijetu

U nekima od zemalja Europe i svijeta društveno je poduzetništvo na vrlo visokom nivou razvoja. I u našim susjednim zemljama možemo pronaći odlične primjere dobre prakse, koje možemo iskoristiti za učenje i dodatnu inspiraciju.

Stoga, upoznajmo se s nekim od njih:

 

Eko Bag (Srbija)

Eko Bag je udruženje građana osnovano u travnju 2010. godine. Osnovni cilj ovog eko-društvenog poduzeća je zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih žena kroz organiziranje proizvodnje torbi od reciklažnih materijala.

Osnivači udruženja su nezaposlene žene starije od 50 godina. Sva imovina poduzeća pripada njima, i sve odluke se donose po principu jedna osoba – jedan glas.

 

Bosanske rukotvorine (Bosna i Hercegovina)

Nevladina organizacija „Norwegian people Aid“ pokrenula je humanitarni pothvat koji je donirao vunu i igle za pletenje ženama koje su živjele u izbjegličkim kampovima oko Tuzle. Danas je taj pothvat prerastao u vodeće društveno poduzeće koje se bavi promocijom i prodajom bosanskih rukotvorina, a 2001. godine „Bosanske rukotvorine“ dobile su nagradu od fondacije „Schwab“ za jedno od 40 najboljih društvenih poduzeća u svijetu. Odjevni i modni predmeti, poput vunenih kapa, čarapa, šalova, papuča, mogu se naći u specijaliziranim trgovinama diljem svijeta, od luksuznih robnih kuća u Americi „Nieman Marcus“ do butika u Europi i Japanu. Društveni utjecaj ovog poduzeća je naglasak na zapošljavanje žena koje žive na marginama društva (žene s invaliditetom, bez obrazovanja ili obitelji koja je stradala u ratu) te očuvanje tradicionalnih tehnika i kulturnih dobara Bosne i Hercegovine. Svi proizvodi su unikati (na svakom proizvodu je ispisano ime osobe koja ga je napravila) koji su ručno rađeni pomoću tradicionalnih vještina i s domaćim sirovinama, a za pakiranje se koristi ambalaža koja ne onečišćuje okoliš.

 

Više vidi u: Teodor Petričević. Zakonodavni i institucionalni okvir za razvoj društvenog poduzetništva u jugoistočnoj Europi, CEDRA Čakovec 2012., dostupno na: http://cedra.hr/assets/attach/posts/642/socentlegalsee_hr.pdf,

 

„Gostilna Dela“ (Slovenija)

 „Gostilna Dela“ jedan je od prvih primjera društvenih poduzeća u Sloveniji. Mali restoran, koji je osnovan 2011. godine zapošljava pripadnike socijalno isključenih skupina. Glavni je fokus na mladima koji su dugotrajno nezaposleni ili imaju probleme s ponašanjem. Kroz model nastavne radionice, profesionalni kuhar i ostali članovi ih osposobljavaju za zanimanje pomoćnika kuhara ili konobara, dok tijekom godina ne steknu dovoljno iskustva i znanja da se mogu zaposliti u ugostiteljstvu. Zaposlenici ravnopravno s direktorom odlučuju o razvoju i ponudi restorana. Restoran ne maksimalizira profit za svoje osnivače, nego maksimalizira društveni kapital, odnosno broj mladih koje educiraju i osposobljavaju za daljnji rad. U proces obnove, adaptacije i opremanja restorana su bili uključeni simpatizeri projekta, građani, korisnici i osnivači koji su isto uspješno izvršili otvorenim radionicama. Projekt je djelomično financiran od strane Europske unije kroz Europski socijalni fond te od projektnih partnera i manjih donatora. 

 

Više vidi u: Teodor Petričević. Zakonodavni i institucionalni okvir za razvoj društvenog poduzetništva u jugoistočnoj Europi, CEDRA Čakovec 2012., dostupno na: http://cedra.hr/assets/attach/posts/642/socentlegalsee_hr.pdf

 

Bodvalenke „Fresco Village“ (Mađarska)

2009. godine lokalni romski umjetnici pretvorili su svoje ruševno i staro selo Bodvalenke u turističku atrakciju oslikavši ga freskama koje govore o povijesti i kulturi Roma. Na inicijativu 11 mještana / mještanki osnovana je društvena zadruga „Fresco Ana Igrec Društveno poduzetništvo kao globalni fenomen razvoja Međimursko Veleučilište u Čakovcu 31 Village“, koja se bavi turističim djelatnostima, ali i javnim radovima putem kojih je zaposlila 46 – 52 radno sposobnih mještana. Proračun jedinice loklane samouprave iznosio je 2012. godine samo 135.000EUR i prevladavalo je izrazito siromaštvo. Danas rade projekte vrijednih ukupno 300.000 EUR, a odnose se na otvaranje etno restorana, krojačnica i šivaonica, sušionica, pakirnica samoniklih gljiva, sajma za prodaju lokalno proizvedene hrane i izgradnju turistički putova po obližnjim močvarama.

 

Više vidi u: Teodor Petričević. Zakonodavni i institucionalni okvir za razvoj društvenog poduzetništva u jugoistočnoj Europi, CEDRA Čakovec 2012., dostupno na: http://cedra.hr/assets/attach/posts/642/socentlegalsee_hr.pdf

 

MMondragon“ (Španjolska)

„Mondragon“ je osnovan 1956. godine, a danas je korporacija koja zapošljava preko 83.000 radnika te predstavlja najveći svjetski lanac industrijskih zadruga. Korporacija je u potpunom vlasništvu svojih zaposlenika. Raspon djelatnosti je širok -  od proizvodnje kućanskih aparata i metalske industrije pa do istraživačkih centara. Imaju svoje Sveučilište, kao i nezavisni mirovinski i zdravstveni sustav. U središtu zadružnog sustava nalazi se vrlo jaka investicijska banka koja objedinjuje 265 različitih organizacija. Korporacija „Mondragon“ kontinuirano se širi i u druge zemlje, a 10% svoje godišnje dobiti izdvaja za potrebe očuvanja kulturne baštine Baskije, pokrajine u kojoj je osnovana.

 

Više vidi u: Ana Ingrec. Društveno poduzetništvo kao globalni fenomen razvoja. Međimursko veleučilište u Čakovcu, 2014., dostupno na: https://zir.nsk.hr/islandora/object/mev%3A119

 

„BAN“ (Austrija)

„BAN“ je društveno poduzeće iz Graza osnovano 1983. godine kojemu je glavna aktivnosti sakupljanje, oporaba i prodaja starog namještaja te različite kućanske tehnike i opreme. Glavni je cilj osnivanja reintegracija osoba koje žive u nepovoljnim društveno-ekonomskim prilikama na tržište rada kroz privremeno zapošljavanje u njihovom poduzeću, a kasnije pružanje profesionalnog usavršavanja kako bi se takve osobe zaposlile i uspjele u realnim tržišnim uvjetima i situacijama. Njihove brojke govore same za sebe: nakon privremenog zaposlenja u BAN-u, više od 50% osoba zapošljava se na otvorenom tržištu rada, dok istovremeno 60 zaposlenika BAN-a popravi više od 1.000 komada namještaja ili opreme, koji bi se inače bacili, i time samom gradu Grazu uštede oko 100.000 EUR na troškovima gospodarenja s otpadom. 75% prikupljenih predmeta uspijevaju obnoviti, prodati i staviti u ponovnu upotrebu, a aktivnosti svojih razvojnih projekata financiraju i sredstvima Europskog socijalnog fonda. Zapošljavaju dugotrajno nezaposlene i marginalizirane skupine ljudi te im pružaju profesionalna usavršavanja. Postali su samoodrživi prodajom svojih proizvoda, a dobit reinvestiraju za daljnji razvoj poduzetničkih i edukacijskih aktivnosti.

Više vidi u: Ana Ingrec. Društveno poduzetništvo kao globalni fenomen razvoja. Međimursko veleučilište u Čakovcu, 2014., dostupno na: https://zir.nsk.hr/islandora/object/mev%3A119

 

John Lewis Partnership (Velika Britanija)

Veliki britanski lanac robnih kuća John Lewis jedna je od najstarijih radnički vođenih poduzeća u svijetu. Osnovana 1864. godine kao privatna obiteljska tvrtka, od 1920. godine počinje preobrazbu u radnički upravljano poduzeće kojom danas ravnopravno upravlja 76.500 zaposlenika. Raspolažu s dva velika seoska imanja s hotelima za odmor zaposlenika, posjeduje vlastiti golf klub i marinu s nekoliko vlastitih brodova za odmor. Ima vlastiti mirovinski fond, a nakon 25 godina rada u tvrtci zaposlenici se nagrađuju 6-mjesečnim plaćenim dopustom. Zavisno od visine godišnje dobiti svi zaposlenici dobivaju jednak bonus u iznosu između 9% i 20% svoje godišnje plaće. Tvrtka ima svoju vlastitu liniju supermarketa Waitrose i sustav prodaje putem interneta Ocado, kao i tvrtku Greenbree koja pruža turističke, komunikacijske (telefonske), osiguravateljske i financijske usluge putem vlastite kreditne kartice The Partnership Card.

 

Više vidi u: Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Poduzetništvo u službi zajednice, Zbornik tekstova o društvenom poduzetništvu. Zagreb, svibanj 2012., dostupno na sljedećem linku.

 

„Grameen banka“ (Bangladeš)

Muhammad Yunus, poznat i kao otac mikrokreditiranja, primjetio je nepovoljnu društvenu situaciju u Bangladešu čiji žitelji nisu bili kreditno sposobni pa su često bili prisiljeni posuđivati novac od lokalnih kamatara, koji nisu mogli vratiti te su završili prosjačeći na ulici. Osnažen željom za promjenom i vjerom u siromašne posudio je 27 dolara iz svog džepa četrdeset i dvjema ženama. Žene su s takvim malim kapitalom uspješno pokrenule poduzetničke pothvate i uspjele vratiti dug.  1983. godine osnovana je „Grameen banka“ koja je poslovala od naplata kamata na kredite, a kapital je ponovno investirala u druge žene kojima je trebala pomoć. Banka je dokazala samoodrživost, a danas ju repliciraju u drugim zemljama i kulturama. Danas banka vodi 25 različitih organizacija koje se često nazivaju „Obitelj kompanija Grameen“, a u Bangladešu je već 80% siromašnih obitelji obuhvaćeno mikrokreditom, dok je stupanj otplate kredita 98%.

 

Više vidi u: Ana Ingrec. Društveno poduzetništvo kao globalni fenomen razvoja. Međimursko veleučilište u Čakovcu, 2014., dostupno na: https://zir.nsk.hr/islandora/object/mev%3A119

 

CAPTCHA
Ovo pitanje je za testiranje da li ste stvarni posjetitelj i da spriječi automatizirane spam poruke.
13 + 6 =
Solve this simple math problem and enter the result. E.g. for 1+3, enter 4.