Na događanju „Globalni građani za 21. stoljeće“ održanom u našim prostorima u srijedu, 7. veljače, govorilo se o tome tko su to globalni građani, kako ih obrazovati i odgojiti, zašto su oni važni, što se već radi po tom pitanju te su predstavljeni primjeri dobre prakse iz Hrvatske.

Uvodno je o globalnim građanima 21. stoljeća govorila izvanredna profesorica Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci Bojana Ćulum. Okupljene predstavnike formalnog i neformalnog obrazovnog sektora uvela je u priču o obrazovanju za globalno građanstvo, te ih inspirirala idejom tranformativnog i emacipirajućeg obrazovanja, koje ima potencijal da stvori učenike koji razumiju društvene, ekonomske, ekološke, kulturalne i političke sustave koristeći vještine kritičkog mišljenja te promiču pozitivne i održive interakcije čovjeka i njegova lokalnog i globalnog okruženja.

Predstavljen je riječki model građanskog odgoja i obrazovanja koji se u prošloj školskoj godini eksperimentalno provodio u šest riječkih osnovnih škola, a od ove godine provodit će se uz poduplanu satnicu (2 školska sata tjedno) u 22 riječke osnovne škole. Lana Golob i Mirela Pašić iz Odjela za odgoj i školstvo Grada Rijeke govorile su o tome kako je prošla provedba eksperimentalne godine te su predstavile evaluaciju provedbe istog koja je pokazala pozitivne promjene u stavovima učenika koji su ga pohađali. Grad Rijeka potpisao je sporazum s Gradom Siskom i Primorsko-goranskom županijom o ustupanju svih razvijenih materijala. I ne namjeravaju tu stati, planiraju izraditi sve potrebno da se model proširi i na srednjoškolsko obrazovanje.

Dok neki čekaju kurikularnu reformu, drugi ju aktivno zagovaraju. Među njima je Centar za mirovne studije kojeg je na jučerašnjem događanju predstavljala Lana Jurman koja je govorila o njihovim perspektivama na obrazovanje za globalno građanstvo, te načinima na koje se oni njima bave kroz formalno, neformalno i informalno obrazovanje. Predstavila je mirovne studije koje je upravo upisala njihova 20. generacija, treninge koje provode za školske profesore, didaktičke materijale koje razvijaju (P.S. – Pokreni solidarnost! Ideje za nastavu građanskog odgoja i obrazovanja) te inicijativa poput zadruge Okus doma ili slikovnice „Šarene priče“.

Diana Kovačić, iz opatijske udruge Žmergo, predstavila je međunarodni trogodišnji projekt „EaThink – Jedi lokalno, misli globalno“ koji je u svojim aktivnostima od 2015. do 2017. godine, koje podrazumijevaju izgradnju školskih vrtova, volonterskih akcija, akcija osvještavanja i naravno edukaciju o održivim načinima života,  uključio 7 400 učenika, 5 300 roditelja te 900 učitelja, nastavnika i profesora. Pozamašne brojke omogućile su da se projekt u manjem obujmu i pod novim nazivom „Tanjur pun dobrote“ nastavi provoditi i dalje na nacionalnoj razini. Podršku mu je pružilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a u tijeku je video natječaj za učenike na temu hrane.

Na kraju događanja predstavljen je Brights kombinirani tečaj za koji se do 18. veljače mogu predbilježiti svi oni koji bi se u radu s mladima željeli baviti obrazovanjem za globalno građanstvo kroz upotrebu metodologije digitalnog pripovijedanja. Radi se o metodologiji koja iskorištava digitalne alate koje današnje generacije mladih koriste intuitivno, te ih potiče da podjele svoje priče o izazovima s kojima se susreću putem danas sveprisutnih online platformi. Prva faza tečaja odvija se u online okruženju, a starta već od 5. ožujka.

 

 

Ovo događanje organizirali smo u sklopu europskog projekta Brights – Boosting Global Citizenship Education through Digital Storytelling (eng. Jačanje obrazovanja z globalno građanstvo digitalnim pripovijedanjem) koji se provodi u partnerstvu s još šest organizacija iz Belgije, Grčke i Italije. Projekt financijski podupire Europska komisija kroz program Erasmus+.

Prezentacije s događanja možete preuzeti u nastavku.